Šta uopšte znači biti finansijski zdrav? To uključuje koliko dobro možete da se nosite sa svojim finansijskim obavezama, dakle stres koje vam one prouzrokuju, koliko se osećate sigurno u vezi sa svojom finansijskom budućnošću, kao i da li imate slobodu da donosite finansijske odluke koje vam omogućavaju da uživate u svom životu.

U ovom tekstu ćemo podeliti nekoliko saveta za vaše finansije koji će vam pomoći da budete pod što manjim stresom i da ostanete finansijski zdravi. Ipak, imajte na umu da je finansijska situacija kod svakoga drugačija, pa je na vama da odaberete odgovarajuće promene koje najbolje funkcionišu u skladu sa vašim potrebama.

 

  1. Ne možete upravljati onim što ne merite/ne pratite

Da biste efikasno upravljali vašim finansijama, morate da znate sa čim radite i šta je u igri. To znači tačno pratiti svaki vaš dinar i svaki dinar koji potrošite.

Postoji puno alata za to. Mnogi preporučuju Mint kao platformu koju povezuju sa svim bankovnim računima, kreditnim karticama i slično. Ova platforma kategoriše troškove tako da se mogu pratiti u skladu sa vašim širim ciljevima i stavkama budžeta i olakšava vam brz uvid u celokupno finansijsko stanje i generalni napredak.

Dakle, prvi korak u poboljšanju finansijskog „zdravlja“ je da budete sigurni da temeljno pratite vašu finansijsku situaciju.

  1. Postavite finansijske ciljeve

Većina nas ima neku vrstu finansijskog cilja – bilo da je to izvlačenje iz dugova, štednja za nešto veliko poput putovanja, renoviranje kuće, štednja za penziju ili jednostavno postizanje takvog stanja finansijske udobnosti gde ne postoji stres zbog života od plate do plate.

Kakvi god da su vaši lični finansijski ciljevi, važno je precizirati koji su oni tačno, kao i odrediti neki određeni vremenski okvir, kako biste mogli napraviti plan kako i koliko će vam trebati da stignete do tog cilja.

U sledećem koraku ćemo razgovarati više o „planu“, ali prvi deo je svakako odrediti neki opipljivi cilj:

’’Koliko mi para za to treba? Koji je ukupan iznos duga koji treba da isplatim? Ili procenjeni trošak putovanja/venčanja/itd.? Ili ušteđevina koja će mi biti potrebna za udobnu penziju u godinama u kojim želim da se povučem?’’

Drugi deo bi podrazumevao upravo postavljanje granice u smislu vremenskog limita.

Kada mi treba? Neki finansijski ciljevi su vremenski osetljivi – uplata dospeva određenog datuma ili recimo želite da budete u novom domu do određene godine ili da se penzionišete do određene starosti.

I poslednje, KAKO?

Koji je vaš način da stignete tamo? Da li će se ovaj cilj uštede postići smanjenjem potrošnje, povećanjem prihoda ili kombinacijom oba?

  1. Odredite budžet

Postoji mnogo strategija za stvaranje budžeta, a različiti sistemi će bolje raditi za različite ljude i situacije.

Osnovni cilj je naučiti razlikovati želje i potrebe. Budžet vam pomaže da odredite prihod za mesta koja je namenjena da posetite – umesto da ih trošite na mestima koja vam ne pomažu da ostvarite svoje ciljeve.

Dakle, opet je važno napomenuti ono sa početka: ne možete upravljati onim što ne merite.

Ako nemate budžet koji pomaže da u određivanju gde bi trebalo da idu vaša sredstva, prilično je teško znati gde su potrebna i šta sa njima raditi, pa ih zbog toga često trošimo na… gluposti.

  1. Otvorite fond za hitne slučajeve

Veliki deo finansijskog stresa prouzrokovan je nedostatkom novca za pokrivanje neočekivanih troškova koji se pojave ili strahom da za to nećete imati dovoljno novca.

Većina finansijskih stručnjaka preporučuje da u fondu imate sumu za životne troškove za period 3-6 meseci.

Fond ne treba da podrazumeva troškove koje možemo izbeći, poput članarine u teretani ili mesečnog dodatka za kupovinu garderobe, ali trebalo bi da pokrije stanovanje (plaćanje kirije/hipoteke), račune za komunalne usluge, hranu i sve osnovne stvari koje su vam zaista potrebne svakog meseca.

Iz mnogo različitih razloga, ušteda tog iznosa može se osećati gotovo nedostižno. Ako je to slučaj, najbolje je započeti sa manjim ciljevima, poput uštede jednog meseca životnih troškova ili bilo čega drugog što ima smisla za vašu situaciju i potrebe.

  1. Izbegavajte zaduživanje

Postoje neke vrste dugova koji su prosečnom čoveku uglavnom neizbežni – hipoteke, krediti… Većina ljudi zaista nema te  iznose za novu nekretninu da isplati odmah u gotovini, pa im jedino preostaje kredit.

Ali druge vrste potrošačkog duga, poput dozvoljenih minusa ili kreditne kartice sa kupovinom na rate, uglavnom se mogu izbeći.

Ostavljajući po strani neke neizbežne stvari, potrošački dug nastaje kupovinom stvari koje inače ne možete da priuštite. U nekim slučajevima je jako lako zapeti u iscrpljujućem efektu nagomilavanja kamata. Nisu retki slučajevi kada ljudi sa dugom na kreditnoj kartici vrate više kamata od iznosa koji je u početku i pozajmljen.

Iako se neki finansijski stručnjaci ne slažu (finansijski stručnjak Dave Ramsei kaže da isečete sve kreditne kartice i plaćate gotovinom sve, jer ćete jedino na taj način osetiti kako novac odlazi iz novčanika), drugi kažu da su kreditne kartice finansijski korisne ako ste 100% sigurni da ćete moći uplatiti saldo u potpunosti svakog meseca. I, da, prilično je lako opravdati prekomerno trošenje sa „Ma, naći ću način da ovo otplatim/mislim da ću dobiti lep bonus/uštedeću sigurno sledećeg meseca“  i slično, ali stvar je u tome da većina ljudi do dugova na kreditnim karticama nije nameravala da stigne. Normalno.

Ipak, ulazak u dugove je klizav teren koji može brzo izmaći kontroli.

Poenta je u tome da živimo u okviru svojih mogućnosti i da izbegnemo potrošački dug po svaku cenu. Ako ne možete da priuštite nepotrebnu  kupovinu, to je verovatno znak da ne biste trebali da je uopšte i pravite. Kreditne kartice nam mogu omogućiti da živimo iznad naših mogućnosti u kratkom roku … ali mogu da nas koštaju mnogo.

 

  1. Isplatite sav dug

Dakle, izbegavanje duga jeste ključno, ali ako ga već imate, sledeći korak je, naravno, isplata.

Ključ izlaska iz duga jeste da ne radimo samo minimalnu mesečnu uplatu ukoliko imamo i možemo da damo više. Generalno je najkorisnije otplatiti dug čim se stvore uslovi za to, jer danas ih možda imamo, a već sledećeg meseca ne.

Svakako je vredno pomenuti još jednom finansijskog gurua. Dave Ramsei preporučuje „metod snežne grudve duga“ dajući prioritet otplati duga i na taj način je pomogao milionima ljudi da se oslobode dugova i poboljšaju svoje finansijsko zdravlje.

  1. Investirajte (rano) u penziju

Što ranije počnete da ulažete na penzione račune, to bolje. Korisnije je uložiti manje količine novca ranije nego kasnije. To je „vremenska vrednost novca“.

Postoji nekoliko različitih vrsta računa, od kojih svaki ima različita pravila. Potrebno je pažljivo pregledati svaki i istražiti različite vrste penzijskih planova i na kraju odabrati najbolji za vaše potrebe.

Dobra je ideja, bez obzira na to koliko mislite da ste daleko od penzije, da stvorite osećaj koji bi to iznos trebali da uštedite kako biste udobno živeli jednog dana kada više ne budete radili. Ovaj kalkulator vam omogućava da se igrate sa brojevima i da istražite koliko je potrebno da mesečno štedite, u kojim godinama bi mogli da se penzionišete i slično.

Opet, što više možete da uštedite i što je ranije moguće, to će vam penzioni fond polako više rasti – što znači da ćete u stvari doprinositi manje nego što bi vam za to bilo potrebno ako biste počeli da štedite kasnije.

  1. Smanjite ili eliminišite nepotrebne troškove

Ovo izgleda jednostavno, ali treba napomenuti: Jedan od najlakših načina za stvaranje više prostora u mesečnom budžetu je smanjenje ili uklanjanje nepotrebnih troškova. To su oni mali, naizgled zanemarljivi troškovi.

Neka od pitanja koja možete postaviti sebi: ’’Da li su mi potrebne sve ove različite platforme za strimovanje (Netflix, Amazon Prime, Youtube Premium, HBO Go…) ili se nekih mogu rešiti? Da li zaista toliko uživam u otmenim restoranima ili se mogu pridržavati ležernijih, pristupačnijih restorana? Da li zapravo koristim sve ove aplikacije za jogu i meditaciju ili ipak ne?’’

Neka druga uobičajena pitanja koja bi se mogla primeniti konkretno za žensku populaciju: ’’Da li mi definitivno trebaju posebne profesionalne nege noktiju i kose ili se mogu i sama sređivati dok ne postignem neki svoj finansijski cilj?’’

Da li koristite članstvo u teretani za ono što vredi ili biste mogli dobiti isto toliko od treninga kod kuće ili napolju? Da li imate plan potrošnje za novu odeću ili vam se često dešavaju ona ’’slučajna’’ šoping putovanja?

Ponekad imamo ponavljajuće troškove na stvari koje brzo zaboravimo i zapravo ne koristimo.

  1. Bavite se prihodom – na kreativan način

Ponekad nam prihod -minus- naše potrebe i želje baš i ne polazi za rukom. Ovde su opcije smanjiti troškove (bilo da su fiksni troškovi poput plaćanja stanova, računa i slično, ili promenljivi tzv. diskretni troškovi, na primer koliko odlučimo da potrošimo na novu odeću ili večeru) … ili ipak povećati prihod.

Smanjivanje troškova je često lakša varijanta, posebno ako imate neku nepotrebnu potrošnju koju biste mogli smanjiti i/ili ako radite posao koji nema promenljiv prihod (ostvarujete određenu platu i to je to).

Međutim, ponekad zaista želimo te dodatne stavke i neophodno je povećati prihod da bismo iste mogli priuštiti.

Ljudi često pretpostavljaju da im je prihod fiksan, međutim, postoji mnogo načina za kreativnost i dodavanje dodatnih prihoda ako želite.

  1. Negujte zdrav način razmišljanja o novcu

Zdrav način razmišljanja o novcu uključuje na neki način poštovanje novca: prepoznavanje njegove moći, njegovih koristi, rizika, odgovornosti koje on donosi i slično. Ipak, to ne znači opsednutost istim, niti strah od njega.

Zdrav način razmišljanja o novcu ravnoteža je odgovornosti i uživanja.

Uz zdrav način razmišljanja o novcu i razumevanje finansija i finansijskih ciljeva vašeg domaćinstva, možete stvoriti jasan plan koji omogućava najbolju kombinaciju dobrog života i sada i u budućnosti.